Menu

https://muzej-orebic.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/zaglavlja.header1gk-is-89.jpglink

Dobrodošli!

Pomorski muzej u Orebiću

https://muzej-orebic.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/zaglavlja.header2gk-is-89.jpglink

Zbirka pomorske baštine
Orebića i Pelješca

https://muzej-orebic.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/zaglavlja.header3gk-is-89.jpglink

Zbirka starih knjiga i
bogata knjižnica

https://muzej-orebic.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/zaglavlja.header4gk-is-89.jpglink

Arheološka i
numizmatička zbirka

« »

Ne postaje se pomorcem preko noći. Potrebna su stoljeća da se stvori i obrazuje pomorska svijest, ljubav za morem, poznavanje mora. Ta se tradicija nalazi u nama, našim obiteljima, posvuda. Namjera nam je da se ona pokaže izvan obiteljskoga i mjesnoga kruga i duboko usadi u svijesti našega hrvatskoga naroda. Taj zadatak je i u duši i ideji ovoga Muzeja, koji nastoji biti čuvar naše pomorske tradicije i upoznati ljude sa zovom mora i slavnim pomorcima, kapetanima, mornarima, brodograditeljima.

NOVOSTI IZ MUZEJA

Natječaj za radno mjesto muzejski tehničar

POMORSKI MUZEJ OREBIĆTrg Mimbelli bb20250 OREBIĆ Na temelju članka 18. Statuta Pomorskog muzeja Orebić ("Službeni glasnik Općine Orebić" br. 10/2018) i članka 46. Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu i načinu rada Pomorskog...

VRAĆENO 6 RESTAURIRANIH SLIKA IZ KONZERVATORSKOG ODJELA U DUBROVNIKU

Pomorski muzej Orebić obratio se Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku, putem opunomoćenika Hrvatskog restauratorskog zavoda zamolbom za restauracijske radove na šest akvarela na papiru iz inventara Pomorskog muzeja Orebić:

Legende o buri

U narodnim vjerovanjima, postoje razne legende. U pučkoj predaji kaže se da se bura rađa na Dinari, krsti u Makarskoj, a piruje u Senju.

Marcel Kolin u svojoj knjizi " Jedrenjaci" spominje veliku tajanstvenu špilju, negdje u masivu Velebita. Predaja kaže da su u toj špilji senjski uskoci ložili veliku vatru kako bi pomoću strujanja vrućeg zraka uzrokovali potrebnu razliku tlakova i na taj način izazvali jaku umjetnu buru. Tada bi isplovili na svojim brodicama i napadali mletačke galije. U svom povjesnom romanu " Čuvaj se senjske ruke" , August Šenoa opisuje kako su Uskoci zaista najradije napadali po buri, koja je u neku ruku bila njihov saveznik u borbi protiv Venecije. Buru se najčešće povezivalo sa likom mlade djevojke. Prema zapisu Petra Zoranića u romanu "Planine" bura je opisana kao mlada djevojka iznimne ljepote. Ohola po naravi, jednom prilikom je izjavila da je ljepša i od besmrtnih vila, što je naljutilo Boga, koji ju je zbog njene oholosti ošinuo gromom i bacio u pakao." Kad god žena zgriješi istim grijegom, ohološću ona gorko uzdahne sjećajući se svog nekada sretnog života. Od njenih uzdaha nastaje snažan i hladan vjetar, bura."
Prema drugoj legendi, bura je djevojka koja se muči i ranjava po krovovima i drveću kad netko opsuje vjetar. Za osvetu, može onome tko je opsovao vjetar zapaliti kuću iskrom iz dimnjaka. Zbog toga, prema narodnim običajima, buru se nikad nije smjelo opsovati. Pučka vjerovanja uz ožujak vezuju tri "marčane bure", pa se navode 7., 17. i 27. ožujka.